NOVOSTI

JAVNI POZIV

Povodom SVJETSKOG DANA SVJESNOSTI O AUTIZMU, jučer je održano predavanje na temu Autizam u okviru “DIR/FLOOR TIME MODELA”. Predavačica je bila naša logopedica Marijana Perković. Ovim putem se zahvaljujemo svima na izdvojenom vremenu i sudjelovanju u ovom poučnom predavanju.

Poslijepodne je. Obitelj je na okupu. Djeca se igraju, a roditelji su na pametnim telefonima.

Može li ovakva ponavljajuća svakodnevnica odrediti nepovoljan smjer razvoja djeteta, osobito njegov govorno – jezični razvoj?

Nažalost, odgovor je potvrdan.

Jednostavno je.

 Kad su roditelji sa svojom djecom, a istovremeno koriste telefone manje razgovaraju s njima. Roditelji u takvim situacijama:  

• manje komuniciraju verbalno i neverbalno
• manje komentiraju ono što djeca rade
• slabije odgovaraju na dječje pokušaje komunikacije i dječje zahtjeve za pažnjom
• manje obraćaju pažnju na dijete.

Sve ovo smanjuje broj prilika za kvalitetnom interakcijom  (odnosom  između roditelja i djeteta što izravno utječe na manje razgovora, vježbanje komunikacije, učenje jezika, rješavanje problema….

Posebno zabrinjavajuće je kada vidimo da roditelji izražavaju određenu vrstu neprijateljstva, nervoze ili ljutnje kada im djeca prilaze, zovu ih, pokušavaju im privući pažnju dok su oni na svom telefonu.  

U normalnim zdravim uvjetima odrastanja djeca prirodno, stalno šalju signale (poruke) odraslim osobama oko sebe. Oni to čine  smijehom, plačem, pokretima, pogledom, gestom, riječima, rečenicom ili kombinacijom svega.

U tim istim zdravim i normalnim uvjetima odrasle osobe odgovaraju na te dječje poruke i potrebe tako što im se smiju, gledaju ih, škakljaju, dodiruju, govore im, komentiraju ono što djeca rade, odgovaraju, jednom riječju šalju poruke natrag prema djetetu.  

 Upravo je količina  takve izmjene poruka  između djeteta i odrasle osobe (dijete nešto – roditelj nešto pa onda dijete nešto roditelj nešto  i tako u krug) glavni preduvjet razvoja rječnika u predškolskom razdoblju i jedan od glavnih preduvjeta kasnijeg cjelokupnog razvoja djeteta kao i akademskog uspjeha.

Djeca s takvom zdravom podrškom i mnoštvom takvih oblika emocionalnih interakcija imaju i do 20 puta veću vjerojatnost da imaju inteligenciju na razini prosječne do iznadprosječne. (S. Greenspan,; Razvoj zdravog uma, 2004).

ZAPAMTIMO !

1. Nemojmo se zavaravati da istovremno možemo komunicirati i obraćati pažnju na dijete i gledati u naš pametni telefon. Zbog  podijeljenje pažnje šaljemo manje emocionalnih signala prema djetetu i puno manje odgovaramo na njihove zahtjeve.

Radije odložimo mobitel sa strane, poslušajmo dijete i pokušajmo adekvatno odgovoriti na njegovu potrebu.

• Možemo svjesno odlučiti da ćemo kao roditelji manje koristiti pametne telefone u dijelovima dana kada je cijela obitelj na okupu.

• Potrudimo se ne koristiti telefone tijekom svakodnevnih rutina: zajednički obroci, spremanje na spavanje, odlasci u školu, smirivanje djeteta, uspavljivanje ili kao oblik nagrađivanja.

Istraživanja u području neuroplastike  dokazuju da roditelji mogu izravno utjecati na razvoj  mozga svoje djece  u ovisnosti o iskustvima kakva im nude i to bez obzira na temeljnu genetsku strukturu mozga.

Dragi roditelji, sve nam ovo jasno govori da  u bitci sa sveprisutnijom tehnologijom u našoj svakodnevnici ipak nismo potpuno nemoćni kako često volimo misliti.

Vaša Osnovna škola „Fra Lovro Karaula“

Obrazac za prijavu:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScZyxGj9XcCrKxm8J9dXruh9XGilIiqqnDeblca6sXb115g6Q/viewform

Tijekom posjete herojskom gradu učenici su imali priliku upoznati sve znamenitosti grada one lijepe ali i one manje lijepe trenutke koje je Vukovar preživio i poput Feniksa se ponovno podigao iz pepela. Obišli smo Gradski muzej,upoznali najraniju kulturu ovog prostora na Vučedolu uz dojmljive priče stvarnih sudionika Bitke za Vukovar sa posjetom crkvi sv.Filipa i Jakova ,a u slobodnim trenucima učenici su upoznali grad i obišli glavni simbol grada-vodotoranj.Drugoga dana,učenici su upoznati sa svim memorijalnim lokacijama( Ovčara,Trpinjska cesta, Borovo comerce,Velepromet,Sajmište i Vukovarska bolnica 1991.)Bilo je dirljivo,emotivno i poučno za sve sudionike.U nadi da se nikad,nikom i nigdje ne ponovi. Učenici su generacije koje će graditi našu budućnost,a to će ostvarivati tako što moraju znati istinu o prošlosti. I za kraj Siniša Glavašević

Priča o gradu

Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude, dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom? Tko će čuvati moj grad, moje prijatelje, tko će Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leđa jačih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja, pridružite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac – netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?

Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtužniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti.
A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne nađe. Grad – to ste vi.

Tekst i foto: Suzana Krezo

Povodom Dana materinskoga jezika PŠ Ljubunčić posjetila je književnica Ivana Ćurić iz Tomislavgrada.

Učenicima od 1. do 9. razreda predstavila je svoje knjige za djecu, pa je s njima razgovarala o prijateljstvu i drugim temama. Učenici su književnici govorili o svojim najdražim predmetima u školi, važnosti pravoga prijateljstva ali su s njom rado podijelili i brojne probleme koji ih muče. Ona im je pročitala nekoliko svojih poučnih priča, te je darovala svoju knjigu učenici koja je na kvizu prva rekla točan odgovor na postavljeno pitanje. Odgovarala je i na pitanja koja su učenici imali za nju.

Zahvaljujemo gospođi Ćurić na posjetu i želimo joj još mnogo uspjeha u književnom stvaralaštvu!

Učenici i djelatnici PŠ Ljubunčić

U subotu, 15. veljače 2025. godine skupina učenika i djelatnika OŠ „Fra Lovro Karaulaˮ PŠ Podhum posjetila je Vareš i Olovo. Povod posjetu bio je susret s djecom i odgojiteljima u Maloj školi u Varešu. Naime, učenici i učitelji Područne škole Podhum tijekom prvoga obrazovnog razdoblja izrađivali su rukotvorine koje su prodavali u sklopu božićne priredbe. Tom je prilikom dobrovoljnim prilozima prikupljeno 1160 KM i 40 eura, što je ovim posjetom uručeno za pomoć u radu Male škole u Varešu. Ustanova Mala škola je prihvatna zajednica za djecu s teškim osobnim i obiteljskim situacijama. Osnovna svrha ustanove je prihvat siromašne, odgojno zapuštene djece i djece bez odgovarajuće roditeljske brige da bi im se pomoglo u ostvarivanju cjelovitoga rasta i razvoja te usvajanju temeljnih ljudskih i duhovnih vrednota. Učenici su se imali priliku družiti s djecom u Maloj školi te vidjeti njihov način života.Osim toga, organiziran je i posjet staroj i novoj crkvi u Varešu. Nastanak župe Vareš vezan je za 16. stoljeće otkada župa ima crkvicu sv. Mihovila. Rađena je od tesanog kamena i malih je dimenzija (14,34 x 8,96 m). Ima bačvasti drveni svod, drveni kor, te dva oltara: Sv. Mihovila i Gospin. Nova crkva u Varešu dijelom je izgrađena 1854. – 1869. God. 1906. crkva je temeljito preuređena tako da je dobila konačni sadašnji izgled s dva zvonika. Putovanje je dalje nastavljeno u snježno ruho odjevenim krajem fra Matije Divkovića, oca bh. književnosti, i dovelo nas u Olovo gdje je prvotni franjevački samostan s crkvom osnovan u 14. st. i spada među najstarije samostane u Bosni. Prigodom osmanskoga osvajanja Bosne god. 1463., samostan i crkva su pošteđeni razaranja. U vrijeme Bečkoga rata svi su franjevci, osim gvardijana, napustili samostan, a 1700. definitivno su se preselili u Ilok. U noći 1. na 2. kolovoza 1704. god. samostan i crkva su zapaljeni. God. 1923. pokrenuta je akcija za podizanje Gospina svetišta. U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. st. Drugu je sliku god. 1954. naslikao Gabriel Jurkić prema opisu negdašnje Olovske Gospe koja je nestala. Olovsko svetište Majke Božje spadalo je među najveća hodočasnička mjesta na Balkanskom poluotoku u koje nisu hodočastili samo katolici. Ovakvi susreti i putovanja jedinstvena su prilika za bolje upoznavanje povijesti, kulture i baštine. Zahvaljujemo domaćinima koji su nas otvorenih srca dočekali i ugostili, ali i svima onima koji su podržali naš humanitarni sajam.

Osnovna škola “Fra Lovro Karaula” Livno izražava iskrenu zahvalnost Općinskom sudu u Livnu na donaciji deset računala i dva printera za opremanje informatičke učionice u područnoj školi.
Ova vrijedna donacija omogućit će našim učenicima bolje uvjete za učenje i razvoj digitalnih vještina čime se značajno doprinosi kvaliteti nastave.

Uprava škole