U subotu, 15. veljače 2025. godine skupina učenika i djelatnika OŠ „Fra Lovro Karaulaˮ PŠ Podhum posjetila je Vareš i Olovo. Povod posjetu bio je susret s djecom i odgojiteljima u Maloj školi u Varešu. Naime, učenici i učitelji Područne škole Podhum tijekom prvoga obrazovnog razdoblja izrađivali su rukotvorine koje su prodavali u sklopu božićne priredbe. Tom je prilikom dobrovoljnim prilozima prikupljeno 1160 KM i 40 eura, što je ovim posjetom uručeno za pomoć u radu Male škole u Varešu. Ustanova Mala škola je prihvatna zajednica za djecu s teškim osobnim i obiteljskim situacijama. Osnovna svrha ustanove je prihvat siromašne, odgojno zapuštene djece i djece bez odgovarajuće roditeljske brige da bi im se pomoglo u ostvarivanju cjelovitoga rasta i razvoja te usvajanju temeljnih ljudskih i duhovnih vrednota. Učenici su se imali priliku družiti s djecom u Maloj školi te vidjeti njihov način života.Osim toga, organiziran je i posjet staroj i novoj crkvi u Varešu. Nastanak župe Vareš vezan je za 16. stoljeće otkada župa ima crkvicu sv. Mihovila. Rađena je od tesanog kamena i malih je dimenzija (14,34 x 8,96 m). Ima bačvasti drveni svod, drveni kor, te dva oltara: Sv. Mihovila i Gospin. Nova crkva u Varešu dijelom je izgrađena 1854. – 1869. God. 1906. crkva je temeljito preuređena tako da je dobila konačni sadašnji izgled s dva zvonika. Putovanje je dalje nastavljeno u snježno ruho odjevenim krajem fra Matije Divkovića, oca bh. književnosti, i dovelo nas u Olovo gdje je prvotni franjevački samostan s crkvom osnovan u 14. st. i spada među najstarije samostane u Bosni. Prigodom osmanskoga osvajanja Bosne god. 1463., samostan i crkva su pošteđeni razaranja. U vrijeme Bečkoga rata svi su franjevci, osim gvardijana, napustili samostan, a 1700. definitivno su se preselili u Ilok. U noći 1. na 2. kolovoza 1704. god. samostan i crkva su zapaljeni. God. 1923. pokrenuta je akcija za podizanje Gospina svetišta. U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. st. Drugu je sliku god. 1954. naslikao Gabriel Jurkić prema opisu negdašnje Olovske Gospe koja je nestala. Olovsko svetište Majke Božje spadalo je među najveća hodočasnička mjesta na Balkanskom poluotoku u koje nisu hodočastili samo katolici. Ovakvi susreti i putovanja jedinstvena su prilika za bolje upoznavanje povijesti, kulture i baštine. Zahvaljujemo domaćinima koji su nas otvorenih srca dočekali i ugostili, ali i svima onima koji su podržali naš humanitarni sajam.
