Što je Autizam?
Poremećaj iz spektra autizma je neurobiološki razvojni poremećaj koji se javlja još u ranom djetinjstvu. Simptomi se obično prepoznaju već do druge godine života, a mogu se vidjeti i prije prve godine ako su razvojna kašnjenja izraženija. Najčešće se uočava ukoliko izostaju socijalna ponašanja i jezične, tj. komunikacijske vještine, prepoznaje se i po neobičnim obrascima igre, neodgovaranjem na ime, neuspostavljanjem kontakta očima i neobičnim i ponavljajućim ponašanjima.
Poremećaj iz spektra autizma je složen neurobiološki poremećaj koji zahvaća sve aspekte osobnosti, uključujući komunikaciju, motoriku, ponašanje i učenje, a traje cijeli život.
Prvi ga je opisao dječji psihijatar Leo Kanner 1943. godine, a još uvijek točni uzroci nastanka poremećaja nisu poznati. Genetika poremećaja je složena i još se ne zna koji geni su odgovorni za isti. Iako se simptomi autizma i njihova ozbiljnost razlikuju, svi oblici utječu na sposobnost komunikacije i interakcije s drugima ili okolinom. Prema vremenu nastajanja, autizam možemo podijeliti na primarni i sekundarni. Primarni se obično manifestira unutar prvih mjeseci života, dok se sekundarni primjećuje nakon druge godine života.
U poremećaj spektra autizma spadaju autistični poremećaj, Aspergerov poremećaj ili pervazivni razvojni poremećaj.
Autizam danas
Broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastu. Danas se procjenjuje da oko 67 milijuna ljudi ima autistični poremećaj.
Prema istraživanjima u svijetu, četvero ili petero od 10.000 djece pati od razvojnog poremećaja. Češće se javlja kod muške djece. Premda su obrasci ponašanja autistične djece istraživani bezbroj puta, vrlo malo toga se može zaključiti o njihovom načinu funkcioniranja i pogledu na svijet. Stoga, možemo reći da je autizam jedno veliko prostranstvo neznanja, unatoč brojnim istraživanjima koja su ipak urodila plodom kada je jedna grana u pitanju, a to je terapija. Iako ne postoji lijek za autizam, intenzivna, vrlo rana intervencija može napraviti veliku razliku u kvaliteti života mnoge djece s ovim poremećajem. Terapije za djecu s autizmom su ključne za poboljšanje njihove kvalitete života i razvoja.
Odgovarajućom terapijom potičemo normalan razvoj, samostalnost i socijalizaciju, te djelujemo na slabljenje negativnih oblika ponašanja. Iako ne postoji jedinstvena terapija koja će odmah izliječiti autizam, kombinacija različitih pristupa može značajno pomoći.
Svako dijete s autizmom je jedinstveno, pa je važno prilagoditi terapije njihovim potrebama i interesima. Suradnja s timom stručnjaka, uključujući logopede, terapeute, pedagoge i psihologe, ključna je za uspješan napredak.
Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja svake godine kako bi se podigla svijest o autizmu s ciljem boljeg razumijevanja i pružanja podrške osobama s poremećajem iz spektra autizma.
Plavi baloni postali su simbol Svjetskog dana svjesnosti o autizmu. Plava boja je odabrana kao simbol autizma. Ona predstavlja podsjetnik da je autizam gotovo 5 puta češći među dječacima nego među djevojčicama. Tradicionalno se na Svjetski dan svjesnosti o autizmu puštaju plavi baloni u zrak kao znak podrške i poboljšanja kvalitete života djece i odraslih osoba s poremećajem iz spektra autizma. Ovaj simboličan čin podsjeća nas na važnost razumijevanja i inkluzije.
Plavi baloni su više od običnih balona, oni su poruka nade, razumijevanja i podrške za sve osobe s autizmom.
Nekoliko poznatih osoba s autizmom koje su postigle izvanredne stvari:
Slavni glumac Anthony Hopkins ima dijagnozu Aspergerove bolesti. Kako je sam izjavio, dijagnoza mu je pomogla razumjeti svoj jedinstveni način gledanja na svijet.
Pjevačica grupe Hole, Courtney Love, okarakterizirana je kao “blago autistična” dok je bila mlada djevojka. Unatoč iznimnoj inteligenciji, suočavala se s izazovima u školi i društvenim interakcijama.
Zvijezda brojnih komedija Dan Aykroyd kaže da mu njegov “vrlo blagi Asperger” pomaže u kreativnosti. Ponekad čuje glas i pomisli: “To bi mogao biti lik koji bih mogao izvesti”.
Kim Peek bio je poznat po tome što je mogao savršeno zapamtiti bilo koju knjigu koju je pročitao. Iako nije imao motoričke sposobnosti da zakopča majicu, Peek se mogao savršeno prisjetiti sadržaja 12.000 knjiga.
Redatelj Stanley Kubrick, čija je opsesija filmskim stvaralaštvom bila toliko jaka da je mogao uživati u životu samo kad je stajao iza kamere, također se nagađa da je imao Aspergerov sindrom.
Skladatelj i pijanist Matt Savage naučio je čitati glazbu kad je imao samo šest godina. Do svoje 11. godine njegova je glazbena karijera bila toliko uspješna da je potpisao ugovor za klavire Bösendorfer i nastupao za šefove država širom svijeta.
Alonzo Clemons, koji ima niski IQ, stvara nevjerojatno detaljne i realistične 3D skulpture životinja. Kiparstvo je za njega nezaustavljiv instinkt.
Ove osobe su inspiracija i dokazuju da autizam ne mora biti prepreka za postizanje velikih stvari!
Fotogalerija u prilogu:
